Arhiva kategorije: Događanja

NAPUSTIO NAS JE KAPETAN MARIJAN (MARIO) ŠKODA

1935. – 2020.

U Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Barbari održana je 18. 9. 2020. komemoracija za preminulog kapitana Marijana Škodu. Od njega se, između ostalih, oprostio i Zvonimir Stipanović. Donosimo njegov govor.

Poštovani,

Najprije želim izraziti sućut obitelji.

Ova nesretna pandemija utjecala je na to da se od pokojnog kapetana Marijana Škode ne oprostimo onako kako se po tradiciji ispraćaju na posljednji vjaj barbaranski kapetani. Iako kap. Marijan, više znan po imenu Mario, po svojim korijenima nije fetivi Barbaran, on je svojim činom i ulogom to postao.

Kap. Marijan je u ranom djetinjstvu ostao bez roditelja i ulogu majke preuzela je vrijedna, skromna i neuka žena, teta Anka, si su je zvali Ana. Ta je žena kap. Mariju, teškom mukom, omogućila životne uvjete da fini se škole, pa tako i Pomorsku školu u Bakru 1955. leta.

Odgojila ga je jednom malom kravom ka je tu i tamo ki dan dala ku kap mleka više. Po Barbare nosila je va lodrice vodu s pučke šterne va Urinju familjan ke nisu imele svoje šterne, pa tako i mojoj noni Angeliki, a i nami preko leta.

Z Lokve je nosila vodu ljuden za pranje, kopala vrti, a se to i više da Mariju omogući školovanje.

Kap. Mario, a netko mu je dao nadimak Luka, bio je nadaren dečko, dobar đak, samouk muzičar. Od malena na skodiću i uz ognjište, va siromaškoj kuće na Stenine, Mario je rasal u okruženju kapetanskih familja Randić, Jelenčić, Pezelj, Tijan i drugih. Kapitanski sinovi nadmetali su se ki će veću spačku Mariju storit. Mario je sve nedaće koje je prošao u najbližem okruženju stoički podnosio.

Pošto nije imao svojih vršnjaka, družio se sa mlađim mještanima, s Ervinom Šoićem i drugima, zajedno su svirali mandoline i gitare, pjevali naše skladbe komponirane  pedesetih godina prošlog stoljeća.

Kad je od učenja bil slobodan, menjal bi Anku ka bi šla na žurnadu, a on bi s kravun na pašu. Tako v lete i za ferija, kad san bil va Lokve z naše dve kozi bi mu se pridružil. Redovita ruta je bila Urinj – Lokva – Podolčić – Jaketovo – Levačićevo – Ivanj – Žihorna i drugi umejki va keh se je blago moglo past, a da se ničije vlasništvo ne povredi. I tako me je navadil kade je ka škalnica, lokvica i ka kap vode ka bi se zadržala za blago napojit.

Od Bunetove spilji va Žihorne i drugeh tajni ke su bile skrivene od očij me navadil Mario i hvala mu na ten.

Svoje znanje stečeno va škole, va nautike, Mario ni skrival, već je i starejemi spjegival. Mnogi su mu zavideli, nisu mogli podnest da je bolji od njih, aš oni su bili s fine familje, kapitanske. Najteže svima je bilo da je Mario znal ni z pol muke izreći Pitagorin poučak: površina kvadrata nad hipotenuzom pravokutnog trokuta jednaka je zbroju površina kvadrata nad katetama. Dok ga  drugi nisu navadili ni do kraja života.

Još impresivnije je bilo to da je Mario znal nabrojit sva jidra na barku, na prvom, drugom i trećem jarbolu; na taljanskom, španjolskom, engleskom i na našem zajiku.

Sumnjam da itko može to danas nabrojit.

E, da, Mario ni bil iz pomorske familje, ali se trudil da znanjem te struke sebi puno nadoknadi.

Moglo bi se pisat stranice i stranice o njegovom hodu po trnju, ali uspješnom.

Kod nas na Lokve najprije su črešnje zorile, a nona bi ih čuvala da ih fantetini z Urinja ne pozoblju, pa bi stareji Marija zeli sobun da im on na Lokve lupa po palu od letrike, kako bi none odvukli pažnju dok su oni pozobli i zrele i dule črešnje.

Da, bilo je još zlobnejeh ki su se Mariju oteli našpotat. Stavili bi mu na dlan šaku peska, da ga pobroji i tek nakon toga im se mogal pridružit. Bili su dišpetljivi.

Na mom povratku z Amerike, u rujnu 1960., sa m/b “Makedonijom”, koštivamo va Genove po krme m/b “Kraljevica,” a na krme stoji jedan ofičial va plavoj uniforme. Ki je to?. To je bil Mario, drugi ofičial.

Dve večeri i noći proveli smo družeći se i prisjećajuci se prošlih vremena. Za me je to druženje bilo povratak u neko staro vrijeme.

Mario je bio uvaženi član Barbarana, na Stenine, a i drugdere. Ljudi su ga uvažavali i cijenili.

Trajnim iskrcajem kap. Mario se posvetio drugim poslovima u pomorsko-špediterskim agencijama. Radio je na osiguranju i procjeni šteta na teretu i drugim poslovima.

U domu obitelji kapetana Jure Uršičića u Urinju, ranih 60-ih godina, okupljali su se mladi svih dobi i Mario bi obavezno dohajal z gitarom, svirao bi i kantal.

Teh let najpopularnija i najizvođenija pjesma bila je “La violetera” koju je pjevala Sarita Montiel u istoimenom filmu. Mario je fantastično ovladao svim tonovima te ju je izvodio u originalu na španjolskom. Svi smo uživali u njegovoj izvedbi. Bilo je i drugih pjesama koje je Mario uspješno izvodio. Rado bi zasvirao na gitari i zapjevao na prigodnim večerama Bratovštine sv. Nikole.

Bio je svestran, jednog se dana ulovil pinela i se je šlo od prve  ruki i počeo je slikat kvadri o moru, marine, Podurinj, Urinj, brodove na jidra i druge motive, vrlo uspješno. Bio je uvaženi član udruge “Veli pinel”. Iako mu je zdravlje načeto, uspješno je slikao do kraja.

I ovaj kvadar marine je Marijevo djelo regalano Bratovštini sv. Nikole prilikom postavljanja izložbe maketa brodova i jedrenjaka, radova vještih ruku barbaranskih kapitana maketara 2001. leta, pod motom “ Navigare necesse est”.

Bio je uzoran suprug, otac, nonić, vi, unuci, čuvajte sjećanja na nonića i njegove misaone poruke.

Većeg promotora Kostrene od njega na daleko ni bilo. Nažalost, mnogi to nisu prepoznali ili nisu oteli.

Bio je centar događanja na Stenine, širio je plemenitost i svojim brojnim štorijama o svemu upoznavao ljude o mnogim svjetskim pomorskim događanjima.

Slava i hvala mu na semu!

Zvonimir Stipanović

TRAGEDIJA BRODA DUNAV

Jedna od najvećih pomorskih nesreća na ovim prostorima dogodila se 28. prosinca 1980. U Tihom oceanu, oko 700 nautičkih milja udaljen od  najbliže japanske luke Yokohame, nestao je, sa cjelokupnom posadom, Jugolinijin brod Dunav.

Plovio je iz kanadske luke Hamilton prema kineskoj luci Tsingtao. Orkansko nevrijeme polomilo mu je dizalice i oštetilo pramčani dio. Od 32 člana posade dva su bila iz Kostrene Sv. Barbare, zapovjednik Srećko Vukoša i mornar Tomislav Juretić. Kostrenski pomorci svake se godine u lučici Podurinj, kod spomenika nestalim pomorcima, prisjete te velike tragedije.

Pogledajte prilog koji je o tom događaju snimila reporterka RTL-a Ana Trcol.

https://www.rtl.hr/vijesti-hr/potraga/3953358/javili-da-imaju-problema-pa-nestali-na-tihom-oceanu-potraga-donosi-pricu-o-jednoj-od-najgorih-pomorskih-nesreca-u-hrvatskoj-povijesti/?utm_source=potragaFB&utm_medium=post&utm_campaign=organic&utm_content=RTLdanas&fbclid=IwAR395EC3OxlXq2x2oM1ICo0RYpD68dZ08Bpb7DNbUJcrkFCo1acGp2XJteQ

SJEĆANJE NA BRODOLOM ISPRED URINJA

Bio je „dan gorki i xalostna uspomena 18 oktobra, letto 1834.“ Tako počinje tekst na ploči koja se nalazi na zidu kapelice na kraljevičkom groblju. Brod „Sveti Nikola“ tog je dana plovio iz Rijeke prema Kraljevici, na njemu su osim posade bila i 22 putnika. Zbog velikog nevremena brod se potopio „kod punte Urinj pod Costrenu.“ Utopilo se 11 putnika. Oni su „iz pucsine morske izvadjeni“, na kraljevičkom groblju ih je pokopano devet, na bakarskom dva.

Jedan od vlasnika broda bio je i Matija Polić. Među utopljenicima bio je i njegov sin Anton sa svojom osamnaestogodišnjom kćerkom Marijom. Matija Polić je 1835. u Urinju sagradio kapelu koja je stradala u Drugom svjetskom ratu.

Prošlo je 186 godina od brodoloma.

U znak sjećanja, a u božićno vrijeme 2020., Branimir Šoić i Tomislav Tijan položili su u ime Bratovštine sv. Nikole mali vijenac na ploču stradalnika.

„ADMIRAL“ PONOVNO U RIJECI

Kemijski tanker Admiral, nosivosti 24 tisuće tona, u vlasništvu njemačke kompanije  „Carl Büttner“ iz Bremena, sa hrvatskom posadom, sagrađen prije 18 godina u riječkom Brodogradilištu 3. maj, ponovno je 17. lipnja 2020. uplovio u Kvarnerski zaljev. Taj ponos riječkog brodogradilišta, u vrijeme izgradnje novina u svjetskoj brodogradnji, srdačno je i emotivno  dočekan od trećemajskih brodograditelja.

Dolaskom  Admirala, u vrijeme kada Rijeka više nema brodarskih poduzeća ni trgovačke mornarice, još je jednom oživio starinski običaj kostrenskih pomoraca.  Naime, već je mnogo decenija običaj da brod na kojem su pomorci iz Kostrene, prilikom dolaska ili odlaska iz Rijeke, obavezno plovi uz  kostrensku obalu  do Urinja i natrag, kako bi pozdravio svoje mještane. A oni mu sa prozora, dvorišta ili gromača obično mašu bijelim lancunima, koji se nadaleko vide.

Zapovjednik  Marin Marohnić i prvi časnik Gordan Šoić su iz Kostrene, i nisu prekinuli tu višedecenijsku tradiciju.

„Neopisiv doživljaj“, rekao je Gordan Šoić.

Prvi časnik palube Gordan Šoić i zapovjednik Marin Marohnić

 

Na komandnom mostu

 

U Brodogradilištu Viktor Lenac u Martinšćici

 

Video snimio: Danilo Prestint

 

Admiral u Riječkom zaljevu

 

Posada Admirala

24. lipnja 2020.

Svečano obilježena 150. godišnjica Bratovštine sv. Nikole

U Narodnoj čitaonici u Kostreni Svetoj Barbari, u utorak, 4. lipnja 2019. godine, svečano je obilježena 150. godišnjica postojanja Bratovštine. Tim povodom otvorena je izložba i predstavljena je knjiga kapetana Igora Stipanovića Bratovština sv. Nikole u Kostreni Sv. Barbari, 1869. – 2019. U njoj je autor prikazao povijest Bratovštine, od njenog službenog osnivanja do današnjih dana (postoje naznake da je ona postojala i prije 1869. godine). Prikazao je statute, odnosno pravila iz 1869., 1897., 1905., neke od zapisnika, popise članova od prvih dana osnivanja pa do danas, blagajničke zapise o primicima i izdacima, opisao stari običaj tzv. sajanje, dao popis predsjednika Bratovštine. Naročito se osvrnuo na prvog predsjednika i osnivača Bratovštine i Čitaonice, jednu od prvih u ovom kraju, svećenika i pomorskog pedagoga Antona Burmaševića rođenog u Senju 1816. i pokopanog na groblju u Sv. Barbari 1872. Knjiga donosi i jednu interesantnu anegdotu o Turcima u Kostreni.

U uvodnom dijelu autor donosi dva dokumenta iz 16. i 17. stoljeća. Prvi je molba Antuna Randića pisana Frankopanima u Ozalj, moli da ga se oslobodi tlake na „teškim ozaljskim putovima“, isprava je nastala vjerojatno prije 1579. godine. Originalni dokument je nestao nakon što je 1965. njegov sadržaj objavljen u Novom listu. Drugi dokument, iz 1661., molba je Mata Malešića grofu Petru Zrinskom u kojoj on, s obzirom na svoje zasluge, moli veću plaću od one što je imaju drugi mornari. Ti dokumenti svjedoče o kostrenskoj pomorskoj tradiciji u doba Frankopana i Zrinskih.

Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Željko Bartulović i prof. Josip Luzer. Prof. Bartulović je, kao i u pogovoru ove knjige, govorio o povijesti bratovština u Evropi i u našim krajevima, o njihovu ustrojstvu i korijenima koji se mogu naći u Italiji u 6. st., dok se srednjovjekovne bratovštine utemeljuju već u 12. stoljeća. Neke su bratovštine sačuvale svoju tradiciju do naših dana. Kao vrijednost ove knjige istaknuo je obilje izvornih dokumenata, pohvalio odabir i prezentaciju arhivskih izvora koji će pomoći u daljnjim istraživanjima ove tematike.

Josip Luzer naglašava da su djela iz naše pomorske baštine rijetkost u hrvatskoj stručnoj literaturi, da je pomoraca puno, a ljudi od pera među njima su sretna iznimka. I on ističe vrijednost primarnih dokumenata koje je autor pomno prikupio i sistematizirao. Smatra da će ova knjiga posebno razveseliti Primorce ali i sve ljude povezane s morem.

Ovo nije prva knjiga kap. Igora Stipanovića. Napisao je 2013. Sumrak kvarnerskog brodarsta, Jugolinija – Croatia Line; 2016. tiskana mu je knjiga Parobrodarstvo Rijeke u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, u časopisu Dometi objavio je opširnu Pismohranu obitelji Stipanović. Surađuje i u Sušačkoj reviji, Kraljici mora i Zbornicima Katedre čakavskog sabora Kostrena. Zanimljivo je napomenuti da je kap. Igor Stipanović plovio na 42 broda, na 32 broda je zapovijedao, preplovio je 1. 200. 844 nautičke milje, uplovio u 1416 luka s isto toliko isplovljenja, bio je u 308 različitih luka diljem svijeta, da mu je najdulje putovanje bilo ono iz Rotterdama za Taichung na Taiwanu, trajalo je 69 dana i 18 sati. Razlog je bio taj što je zbog velikih troškova prolaska kroz Suez odlučeno da se vrate kroz Gibraltar i proslijede oko Rta dobre nade. Autor je dobitnik godišnje nagrade Općine Kostrena za 2009. godinu.

(Ri Prsten)

Branimir Šoić, Josip Luzer, Igor Stipanović (autor knjige), Željko Bartulović, Tomislav Tijan

(Ri Prsten)

Voditeljica programa Ira Randić Đorđević, Igor Stipanović i načelnik Općine Kostrena Igor Vranić

(Ri Prsten)

Predsjednik Bratovštine sv. Nikole Tomislav Tijan pozdravlja prisutne

   Klapa Kamik                                                                                                                                               (Ri Prsten)

O IZLOŽBI POSTAVLJENOJ U ČAST OBILJEŽAVANJA 150. GODIŠNJICE BRATOVŠTINE

Dugogodišnja je tradicija da svake godine prilikom blagdana Sv. Barbare, 4. prosinca, članovi Bratovštine pripreme i prigodnu izložba. Ovog puta izložba je uranila. U fokusu su ove godine bile knjige zapisnika Bratovštine, pomorske knjige iz 19. stoljeća kojima su se služili barbaranski kapitani i tenenti, razne isprave, brodski dnevnici, priručnici, administrativne knjige. Izložene su i knjige pisaca i publicista koji su pisali o Kostreni.

Najviše knjiga i drugih pomorskih dokumenata je iz arhive Igora Stipanovića koji je i autor izložbe. Manji broj knjiga i dokumenata je iz arhive Tomislava Tijana i Jelči Pezelj Tonžetić, ili su vlasništvo Bratovštine.

(Ri Prsten)

Čitaonica u Sv. Barbari , 4. lipanj 2019.

(Ri Prsten)

 

Pomorske knjige iz 19. stoljeća na izložbi 4. lipnja 2019. povodom 150. obljetnice i predstavljanja knjige Bratovštine sv. Nikole u Kostreni Sv. Barbari. Izložbu postavio Igor Stipanović.

Prvih 17 knjiga je iz arhive Igora Stipanovića.

1. Del cav. Brunacci, TRATTATO di NAVIGAZIONE – peto izdanje I. tom, tiskano u Livornu 1819. u tiskari Glauco Masi, prodaje Giuseppe Gamba.

Knjiga ima 286 stranica. Prvi dio sadrži Elementarnu navigaciju, a dijeli se na I. knjigu – Geometrijske zabilješke potrebne za peljarenje; II. knjigu – Zapisi iz  geografije i prve postavke navigacije; III. knjigu – Ucrtavanje plovidbenih ruta različitim metodama. Drugi dio sadrži: I. knjigu – Astronomska znanja i korištenje u navigaciji; II. knjigu – Zbirka nautičkih tablica za upotrebu plovidbene nauke. Knjiga je dimenzija 14 x 22 cm.

2. Nikomed Žanić, Knjiga od Molitvah i Pesamah

koju je rukom pisao I. Perak u Senju godine 1847. Ovaj molitvenik pisan je rukom na tristo pedeset stranica hrvatskim i manjim dijelom latinskim jezikom. Bio je vlasništvom pomorske obitelji iz Kostrene Sv. Barbare, Marije i njezinog supruga kapetana Andra Randića. Naslijedila ga je njihova kći Anđelika udata za pomorskog strojara Zvonimira Stipanovića, poslije je molitvenik došao u posjed njihovog unuka kapetana Igora Stipanovića (11,5 x 16 cm).

3. Luigi Lamberti, PORTOLANO del mare Mediterraneo, del Mar Nero e del Mare di Azof

Volume II. (Peljar za Mediteransko more, Crno more i Azovsko more – svezak II.). To je sabrano djelo profesora nautike posvećeno talijanskom pomorstvu, tiskano 1848. u Livornu u tiskari Giacomo Antonelli E. C.. Knjiga ima 325 stranica na kojima se opisuju sve važnije potankosti, konfiguracija i značajke kopnenih obala, otoka, hridi, rtova, uvala, zaljeva i arhipelaga, potrebnih za plovidbu u bilo kojem predjelu obuhvaćenog područja. Peljar pojedinačno po poglavljima obuhvaća: sjevernu afričku obalu, obalu Egipta, obalu Sirije, Jonsko more i otoke u Jonskom moru, Jadransko more, grčke otoke, obalu Anadolije, otočje Sporadi, otočje Cikladi, Mramorno more, Crno more koje obuhvaća i Azovsko more. Dimenzije: 17,5 x 24,5 cm.

4. GUIDA GENERALE della NAVIGAZIONE PER LE COSTE SETTENTRIONALI ED ORIENTALI dell’ America del Sud dal Rio della Plata al Pará accompagnata della descrizione de principali gruppi di Madera, delle Canarie, delle Azore e del Capo Verde; Eugenio Rodriguez, Capitano di fregata della Marina Napolitana; Parte Prima, Napoli, della reale tipografia militare, 1854. (975 stranica, formata 23 x 31 cm).

OPĆI VODIČ (Peljar) za PLOVIDBU UZ OBALU SJEVERNE I ISTOČNE JUŽNE AMERIKE – prvi dio. Knjiga je bila vlasništvo kapetana Andra Randića.

5. GUIDA GENERALE della NAVIGAZIONE PER LE COSTE SETTENTRIONALI ED ORIENTALIdrugi dio (1246 stranica).

Prvi i drugi dio još sadrže: otočje Fernando Noronha, Trinita, Penedo di San Pedro, Martino Vaz otočje te najznačajnije pojave u Atlanskom oceanu: vjetrove, morske struje, uragane, Sargarško more, diskoloracije mora, oblačnost Mageljanovog prolaza, temperature i dubine mora.

U dodatku knjiga nalaze se karte vjetrova i karte Maury struja (tako nazvanih po američkom astronomu i znanstveniku koji je proučavao morske struje). U knjizi se nalaze i opisi životinja koje se susreću u oceanu kao i upute o brodskoj higijeni. Zatim slijedi sveukupna zbirka najboljih i najnovijih karata ateriranja, vegetacije, sidrišta, luka i glavnih plovnih rijeka. Knjiga je obogaćena tablicama geografskih pozicija, meteorološkim opažanjima i dopunskim opisom svih poglavlja.

6. Ferdinando Scarpati, TAVOLE LOGARITMICHE de’numeri e delle linee trigonometriche (Logaritamske tablice brojeva i trigonometrijskih crta)

Knjiga je tiskana u Napulju 1855. i sadrži 72 logaritamsko-astronomsko-nautičke tablice na 436 stranica. Tablice su bile vlasništvo kapetana Antona Randića. Knjiga je dimenzija 15 x 22 x 4cm.

7. Francesco Gogala de Leesthal, CENNI PRATICI per GIOVANI MARINI – (Praktični savjeti za mlade pomorce).

Knjiga je pisana talijanskim jezikom, a tiskana u Trstu (Tipografia Lloyd Austriaco 1857.). Ima sedam poglavlja na 72 stranice, sadrži složene nacrte trupa punokrižnjaka, nacrte snasti s jedriljem i zemljovidom atmosferskih strujanja i morskih struja. Knjiga ima sljedeća poglavlja: I. Konstrukcija broda, oprema, snast, trup; II. Krcanje tereta; III. Manovra, jedrenje u svim vremenskim uvjetima, razni popravci na snasti, kormilu; IV. Manovra sidrom i svi ostali načini uporabe sidra; V. Savjeti za parobrode; VI. Vjetrovi; VII. Morske struje, promjeri užadi, gumina, lanaca i sidara u odnosu na veličinu broda, opis jarbolja, jedrilja, mrtve i leteće manovre, tumač tehničkih riječi koje su upotrijebljene u poglavlju o konstrukciji broda. Knjiga je bila vlasništvo kapetana Andra Randića. Knjiga je dimenzija 15,8 x 24 cm.

8. Vincenzo Con. De Domini, Lezioni di MANOVRA NAVALE (Pomorska manovra)

za uporabu u pomorskim školama i kao priručnik za mlade pomorce, tiskana na talijanskom jeziku u Rijeci godine 1862. Knjigu je napisao Vincenzo Con. De Domini, ravnatelj i profesor Pomorsko-trgovačke akademije u Rijeci. Knjiga ima 284 stranica i podijeljena je u tri dijela te na ukupno četrdeset i jedno predavanje koja se odnose na utjecaj vjetra na razna jedra u plovidbi i u manovri, na plovidbu u raznim vremenskim uvjetima, na štete na raznim dijelovima broda, generalnu havariju, tegljenje, slaganje tereta, signalizaciju itd. Knjiga ima tri dodatka i to: A. Utjecaj vanjskih sila na brod; B. Stabilnost broda; C. Pravila signalizacije po noći i u magli za austrijske brodove na jedra i na paru. Knjiga je dimenzija 17 x 25,8 cm.

9. Dr. Francesco Močnik, UDŽBENIK ALGEBRE za VIŠU GIMNAZIJU

Udžbenik je izdan u Beču godine 1863. u tiskari Tipografia del figlio di Carlo Gerold, preveo na talijanski dr. Pietro Magrini. Knjiga ima 268 stranica i podijeljena je u četiri dijela: Teorija aritmetičkih operacija; Teorija jednadžbi; Teorija progresije; Teorija kombinatorike.

Knjigu su koristili učenici „Kraljevske nautičke učione“u Bakru Dragimir Randić i Anton Pezelj god. 1879., oba iz Kostrene Sv. Barbare. Knjiga je dimenzija 13 x 19 cm.

10. Cav. Luigi Lamberti, Fari e fanali, Livorno 1864, Quinta edizione, (Svjetionici i svjetla, 5. izdanje).

Knjiga je tiskana na talijanskom jeziku, a sadrži opis postojećih svjetionika i svjetala na morskim obalama kugle zemaljske za potrebe moreplovaca. Knjiga ima 418 stranica, tiskana je u Livornu 1864. u tiskari Tipografia di G. Fabbreschi e Co. Popis svjetionika i svjetala podijeljen je po priobalnim zemljama čitavog svijeta, uz svaki upis dodan je opis i vrsta objekta, njegove koordinate, značajke svjetala i druga važnija obilježja. Knjiga je dimenzija 12 x 17, 2 cm.

11. CODICE COMMERCIALE DE’ SEGNALI ad uso DEI BASTIMENTI DI TUTTE LE NAZIONI (Trgovački signalni kodeks za uporabu na brodovima svih narodnosti)

Talijansko izdanje napisano je pod pokroviteljstvom Ministarstva pomorstva i tiskano u Firenci godine 1869. Petsto osamdeset i pet stranica podijeljeno je na: uvod, tablice, prvi dio koji se sastoji od signala s dvije, tri i četiri zastavice i signala za ratne brodove; treći dio koji se na dodatnih četrnaest stranica sastoji od signala na udaljenosti na kojoj se ne mogu razabrati boje, popis elektro-telegrafskih stanica, signala upozorenja nevremena i pravila za izbjegavanje sudara na moru. Knjiga je dimenzija 17 x 25 cm.

12. W. H. Rosser & J. F. Imray, F. R G. S. The PHYSICAL GEOGRAPHY and METEOROLOGY of the SOUTH ATLANTIC together with SAILING DIRECTIONS

(Fizikalna geografija i meteorologija Južnog Atlantika skupa s plovidbenim uputama)

Knjiga je izdana u Londonu 1870. godine, izdavač je James Imray and son, Chart publisher and nautical booksellers, Minories and Tower Hill. Knjiga ima 343 stranice s dodatkom kataloga na 52 stranice. Katalog je za godinu 1872. (Charts – works on navigation and nautical instruments). Knjiga ima tri dijela, prvi se dijeli na osam poglavlja: Uvod s teorijom vjetrova; Vjetrovi Južnog Atlantika; Barometar, oborine, oblaci; Mjerenje dubina otvorenog mora, plima i oseka, valovi, struje; Led i ledenjaci u Južnom Atlantiku; Specifična težina i temperatura voda Južnog Atlantika; Potresi i vulkani; Magnetizam – varijacija kompasa. Drugi dio sadrži plovidbene upute s dodatkom liste nepotvrđenih otoka, hridi, plićaka i sprudova. Treći dio sadrži popis ilustracija, plovidbenih karata, planova i drugih plovidbenih obavijesti. Knjiga je dimenzija 15 x 23 cm.

13. Eduardo Laugieri, Il Capitano Marittimo in Inghilterra (Pomorski kapetan u Engleskoj)

Ova knjiga pregled je engleskog prava, pravila i običaja u pomorsko-trgovačkoj materiji. Knjiga je tiskana u Genovi 1872. Sadrži 345 stranica i podijeljena je na uvod i šest poglavlja: Opći pregled, vozarine, teretnice, prekostojnice, itd.; Generalna havarija; Brodolom, spašavanje; Sudar i udar broda; Nasukanja; Peljar i peljarenje. Knjiga je dimenzija 14 x 19 cm.

14. Cav. Luigi Lamberti, Fari e fanali (Svjetionici i svjetla), Livorno 1872. , 9. izdanje

Knjiga je tiskana na talijanskom jeziku, a sadrži opis postojećih svjetionika i svjetala na morskim obalama kugle zemaljske za potrebe moreplovaca. Pisac knjige, inače profesor nautike, posvetio je djelo Njegovoj Visosti princu don Antoniju Bonaparteu. Knjiga ima 520 stranica i dodatak od 21 stranice s ispravkama. Popis svjetionika i svjetala podijeljen je po priobalnim zemljama čitavog svijeta, a uz svaki upis dodan je opis i vrsta objekta, njegove koordinate, značajke svjetala i druga važnija obilježja. Dimenzije knjige: 12,5 x 17 cm.

15. Program Kralj. nautičke škole u Bakru 1882/3.

Knjižica ima 68 stranica, napisana je na hrvatskom jeziku i tiskana je u Zagrebu u tiskari “Narodnih Novinah” 1883. Sastoji od prvog dijela koji sadrži stručni rad jednog od profesora škole i drugog dijela koji sadrži školske vijesti ravnateljstva. Prvi dio donosi stručni rad O reduciranju opserviranih elemenata k središtu zemlje pri opredjeljivanju geografske duljine pomoću mjesečnih distanca. Napisao pravi učitelj Juraj Carić.

Školske vijesti sastoje se od opisa programa predmeta u pripravnom tečaju, I. i II. razredu, donose broj sati, udžbenike, vježbe, domaće i školske zadaće itd. Zatim je naveden učiteljski zbor s popisom učitelja i popisom broja sati što ih je svaki pojedini učitelj održao tijekom tjedna, budžet škole, stanje knjiga u knjižnici s nautičkom i fizikalnom zbirkom i promjenama u tim zbirkama, ljetopis zavoda, normativne naredbe i važniji dopisi, stipendije učenika, statistički podaci, popis učenika po mjestima obitavanja, izvješća o početku i svršetku školske godine, prijemnim i popravnim ispitima, upisima i sl.

Knjižica je bila vlasništvo Dragimira Randića koji je te godine pohađao II. razred nautičke škole (14 x 21 cm).

16. De Simone Giuseppe, NUOVO TRATTATO di NAVIGAZIONE D’ASTRONOMIA E DI METEOROLOGIA ad uso DEGLI UFFIZIALI DELLA MARINA COMMERCIALE, Napoli, presso Genarro Casella, Librajo-Editore 1876.

Knjiga ima 426 stranice. Prvi dio sadrži preliminarne pojmove u 10 lekcija, drugi dio procijenjenu navigaciju u 15 lekcija, treći dio sfernu trigonometriju u 5 lekcija, četvrti dio astronomsku navigaciju u 20 lekcija, peti dio meteorologiju u 12 lekcija, cijela knjiga je tako podijeljena na 62 poglavlja. Dimenzije: 15,5 x 23 cm.

17. Richard Sennett R. N. (Royal Navy), LA MACCHINA A VAPORE MARINA, preveo na talijanski jezik Nabor Soliano po uredbi Ministarstva pomorstva.

Izdano u Rimu godine 1891.; Forzani E.C., Tipografi del Senato. Knjiga ima 678 stranica i u drugom dijelu na 32 stranice „Zbirku zakonskih propisa koji se odnose na parne kotlove“, tiskana je u Trstu 1890., a napisali su je strojari Austro-Ugarskog Lloyda.

Knjiga ima pet poglavlja o parnim strojevima: Povijest i napredak, rad na efikasnosti, priroda i svojstva topline i grijanje vode; Kotlovi; Para; Stroj; Propulzija; Općenito.

Knjiga je bila vlasništvo Zvonimira Stipanovića, pomorskog strojara I. klase, (autorov nono ). Dimenzije knjige: 16 x 23 cm.

IZ ARHIVE TOMISLAVA TIJANA

Carlo Zamara, MANUALE DEL CAPITANO, per i CALCOLI DI NAVIGAZIONE e dai di lui figli Roberto e Luigi Zamara, professori di nautica.

Terza edizione, Tipografia figli di C. Amati, Trieste 1875.

KAPETANSKI PRIRUČNIK za navigacijske izračune. Knjiga ima deset poglavlja na 115 stranica sa sljedećim sadržajem: Preliminarni izračuni, izračuni procjene, a zatim pod naslovom Astronomska navigacija ova poglavlja: Preliminarni izračuni, određivanje vremena i stanje kronometra, određivanje geografske širine, određivanje geografske duljine, određivanje varijacije kompasa, određivanje devijacije, izlaz i zalaz zvijezda, plima i oseka. Slijedi NAVIGACIJA ORTODROMOM (velikim krugom). Knjigom se služio T. Thian 1905. godine i na prvoj stranici zapisao:

Thian 14/5-905 Su vista Crimea ore 2h p.m. giorno Domenica. Viaggio da Trieste per Taganrog piroscafo A.U. Gradae, cap. A. S. Karlovic, Imo tenente A. Randić.

Dimenzije: 17 x 25,3 cm.

Capitano A. B. Cosulich; PORTOLANO , GUIDA DEI PILOTI COSTIERI dei mari Mediterraneo, Adriatico, Arcipelago, Nero, Marmara ed Azof, Volume Primo, Venezia, Co’ Tipi Tondelli a spese dell Autore, 1848.

Autor je napisao na 455 stranica ovaj PELJAR u svom rodnom Lošinju 1848. godine. U peljaru su opisane obale Španjolske sa Gibraltarskim vratima, Balearskim otocima, otoci Mallorca i Cabrera, otok Menorca, obala Francuske, obala Provanse, obala županije Nice, obala rivijere zapadno od Genove, obala rivijere istočno od Genove, obala Lucce i Toskane, otoci koji pripadaju Toskani, otok Korzika, otok Sardinija, obala Romagne, Eolsko otočje, Kraljevstvo Sicilija, otok Malta, istočna obala Italije, Jadransko more, obala Venecije i Istre, Kvarnerski zaljev i njegovi otoci, opisane su razne luke na jadranskim otocima između Planke i Dubrovnika, grad Dubrovnik i Kotorski zaljev. Dimenzije: 14,3 x 21,5 cm.

Giacomo Ant. Mikocz (pubblico professore di nautica in Fiume), Il corso di NAVIGAZIONE teorico – pratica, Venezia, tiskano u Alvisopoliju, 1833. Knjiga napisana u Rijeci 1. siječnja 1833.

Knjiga ima 452 stranice i 7 sklopljenih grafičkih geometrijskih crteža. Knjiga je svojevremeno pripadala Matu Šoiću (Matteo Soich – otisnuto pečatom na prvoj stranici).

Knjiga sadrži 56 naslova u kojima se razrađuju decimalna aritmetika, geometrija, trigonometrija ravnine, treptanja zvijezda, plima i oseka, određivanje sata izlaska i zalaska mjeseca, kratki osvrt na kalendar, opis broda, uvod i razni oblici navigacije, određivanje visine i udaljenosti objekata na kopnu, zaobljenost Zemlje, plovidba u strujama, upotreba oktanta i sekstanta, pogreška indeksa, paralaksa, refrakcija, polupromjer, kako pronaći zemljopisnu širinu kroz visinu meridijana sunca i zvijezda, određivanje varijacije kompasa, određivanje pravog azimuta, način određivanja geografske širine s dvije visine i druga određivanja putem astronomske navigacije i t.d. Dimenzije: 14,8 x 22,2 cm.

BIBBIA SACRA – IL VECCHIO E NUOVO TESTAMENTO, secondo la Volgata, tradotto in lingua italiana da MONSIGNOR ANTONIO MARTINI, Londra, Bagster & Thoms, 1828.

Biblija ima tvrde kožnate korice, 1060 stranica. Biblija se sastoji od Starog i Novog testamenta, a podijeljena je na 19 poglavlja, od Geneze do Pjesme nad pjesama. Dimenzije: 14 x 22 cm.

IZ ARHIVE BRATOVŠTINE

Trattato di PATOLOGIA ESTERNA E DI MEDICINA OPERATORIA, Augusto Vidal, Seconda Edizione, Parte prima, Livorno, presso la libreria Gamba 1853.

(Rasprava o EKSTERNOJ PATOLOGIJI I OPERATIVNOM LIJEČENJU)

Udžbenik ima 857 stranica, 17,5 x 26 cm. Vlasnik i korisnik priručnika bio je kapetan Mirko Franelić iz Kostrene.

Prva knjiga u uvodu sadrži kirurške dijagnoze, operativne lijekove, zavoje, elementarne operacije, osnove kirurgije, u I. dijelu su bolesti koje mogu zahvatiti sva tkiva i organe, u II. su dijelu bolesti različitih organskih tkiva i u III. dijelu se govori o bolestima pojedinih organa.

(Vlasnik : Bratovština)

Trattato di PATOLOGIA ESTERNA E DI MEDICINA OPERATORIA (II. dio)

Augusto Vidal, Seconda Edizione, Parte seconda, Livorno presso la libreria Gamba 1853. Drugi dio.

(Rasprava o EKSTERNOJ PATOLOGIJI I OPERATIVNOM LIJEČENJU)

Udžbenik ima numerirane stranice od 862. do 1882., dimenzija17,5 x 26 cm. Vlasnik i korisnik priručnika bio je kapetan Mirko Franelić iz Kostrene.

U III. dijelu knjige: nastavak – bolesti pojedinih organa na 1020 stranica odnosno od VII. do LV. poglavlja. (Vlasnik: Bratovština).

 

 

Knjige zapisnika Bratovštine (sačuvane su prva i treća knjiga, druga se izgubila), brodski dnevnici i brodske administrativne knjige iz XIX. stoljeća na izložbi 4. lipnja 2019. povodom 150. obljetnice Bratovštine sv. Nikole

Protocollo (zapisnik)  od 1869. do 1886.

Zapisnik prve opće skupštine Bratovštine nema datuma. Vidi se da su većinom glasova izabrana četiri člana odbora, Grgur Randić, Bartol Šoić, Jakov Randić, Josip Karlović, a da ga je potpisao predsjednik, svećenik Antun Burmašević. Druga sjednica Bratovštine održana je 31. siječnja 1869. (detaljnije o tome u članku O prvoj knjizi zapisnika u rubrici Povijest Bratovštine).

Treća knjiga zapisnika (od 3. prosinca 1911. do 21. travnja 1941.).

  (Vlasništvo: Bratovština)

U ovu se treću zapisničku knjigu počelo bilježiti 1911., a zadnji je zapisnik od 21. travnja 1941. godine. Ima tvrde korice i 114 stranica, dvije su stranice izrezane, zadnje dvije otrgnute, kao i korice na poleđini.

U njoj se nalazi 51 zapisnik, a jedan od važnijih zapisnika odnosi se na svečanu sjednicu i proslavu 65. obljetnice osnivanja Društva održanu 2. travnja 1934. Tada je evidentirano da je društvo imalo 191 člana od samog osnutka Bratovštine, a iste 1934. evidentiran je upis dodatnih 40 članova.

Pravila Društva sv. Nikole iz 1905. godine

Tiskana pravila Društva sv. Nikole u Kostreni Sv. Barbari prijepis su pisanih pravila od 30. prosinca 1905. Pravila su tiskana u tiskari „Merkur“ u Rijeci, a odobrena su 8. ožujka 1906. pod br. 12.171 od Kraljevske hrvatsko-dalmatinsko-slavonske zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove ( iz arhive Jelči Tonžetić).

Pravila Društva sv. Nikole iz 1905. godine.

Zadnja stranica rukom pisanih pravila Bratovštine sv. Nikole u Kostreni Sv. Barbari (vlasništvo: Bratovština).

Blagajnička knjiga broj 2, od 1911. do 1934. godine

Knjiga započinje stranicom br. 41, a završava na stranici br. 300, ima sveukupno 260 stranica. Svi godišnji blagajnički zapisi, njih 23, upisani su na 63 stranice – na lijevoj je strani primitak, na desnoj su troškovi i zaključni računi. Knjigu blagajne poklonio je Bratovštini kapetan duge plovidbe Edo Borčić 2017. godine.

Blagajnička knjiga br. 3 vodila se od 1934. godine do zadnjeg sajanja 6. prosinca 1941., i ta je knjiga poklon kapetana Borčića, unuka kapetana Ivana Medanića. (Vlasništvo: Bratovština)

Člansko-blagajnička knjiga Bratovštine sv. Nikole od 1934. do 1941. godine

Knjiga ima 99 stranica i u njoj je, u navedenom razdoblju, upisano 112 članova. Članarina je iznosila 12 dinara godišnje ili odjednom u iznosu od 50 dinara godišnje, nakon talijanske okupacije 1941. taj je iznos bio 5 lira. (Vlasništvo: Bratovština)

Jedan od članova Bratovštine, Ćepulić Albert, upisan u blagajničku knjigu.

Brodski dnevnici i brodske administrativne knjige iz XIX. stoljeća 

Brodski dnevnik poručnika (škrivana) Andra Randića na briku »Riforma« koji je vodio na talijanskom jeziku, tada službenim jezikom u austrijskoj trgovačkoj mornarici, od dana prvog upisa u luci Trst 16. siječnja 1863. do posljednjeg dana upisa, također u luci Trst 9. kolovoza 1864.

      

Dnevnik ima ukupno 142 stranice. Brodom je za to vrijeme zapovijedao kapetan Ivan Medanić, a izvršena su putovanja u Trst, Oran, New York, Cork, Bristol, Cardiff, Istanbul, Odessu, Genovu, Sulinu, Galatu i Trst. (Vlasnik: Igor Stipanović)

Brodski dnevnik Frana Pajkurića koji je vodio kao poručnik (škrivan) na tri jedrenjaka.

Na briku »Slava B« bio je ukrcan od 17. prosinca 1868. do 28. svibnja 1869. , brikom je zapovijedao kapetan G. Mifka, bila su to putovanja za Istanbul, Enos i Marseille. Od 30. svibnja 1869. do 24. listopada 1869. bio je ukrcan na briku »Sobieskÿ« kojim je zapovijedao kapetan P. Dabinović, na putovanjima za Marseille, Istanbul, Odessu, Yeysk (Azovsko more) i Istanbul. Od 25. listopada 1869. do 11. travnja 1870. na barku »Voluntas«, zapovjednik Gašpar Malvić, putovanja za Istanbul, Falmouth, London, North Shields i Trst. Dnevnik je pisan talijanskim jezikom, tada službenim jezikom austrijske trgovačke mornarice. (Igor Stipanović)

Knjigu administracije brika »Barba Stefano« vodio je kapetan Josip Randić i kapetan Andre Randić od 1854. do 1868. godine. Knjiga sadrži sve lučke troškove, brodske troškove materijala i opreme, troškove prehrane. (Igor Stipanović)

Knjiga obračuna plaća posade (vaccetta) barka »Otac« koju su vodili kapetan Ivan Smaić i kapetan Andre Randić od 9. siječnja 1886. do 21. srpnja 1888.

 

U knjizi od 100 dvostrukih stranica na 84 stranice upisani su podaci o osamdeset i četiri člana posade koliko ih je plovilo na brodu u tom vremenskom razdoblju. Svaki upis sadrži ime ukrcanog pomorca, mjesto podrijetla, zanimanje, dan i luku ukrcaja, iznos plaće s naznakom valute i dan i luku iskrcaja sa svim predujmovima i isplatama plaća. Svi upisi pisani su talijanskim jezikom. (Igor Stipanović)      

Knjiga obračuna plaća posade (vacchetta) barka »Grad Zagreb« od 30. listopada 1882. do 22. veljače 1890. koju je vodio, uz ostale zapovjednike, i kapetan Andre Randić iz Kostrene Sv. Barbare.

Na stotinu dvostrukih stranica upisano je tokom devet godina devedeset i devet pomoraca s mjestom podrijetla, lukom ukrcaja, iznosom plaće i valutom, zanimanjem, mjestom iskrcaja i svim predujmovima i isplatama plaća. Knjiga je vođena na talijanskom jeziku. (Igor Stipanović)

IZ ARHIVE JELČI PEZELJ TONŽETIĆ

 

Ovo su tiskana Pravila Društva sv. Nikole iz 1905. godine. Postoje i u rukopisu, napisao ih je privremeni odbor te godine. Predsjednik je A. Randić, potpredsjednik J. Pezelj, tajnik je župnik Anton Polessi, blagajnik je B. Randić. Odbornici su Kazimir Pajkurić, Andre Thian, Josip Medanić. Ovdje su prikazane samo dvije stranice Pravila tiskanih 1906. Cjelokupna Pravila su u rubrici Članstvo i dokumenti.

D-DAN, 75. GODIŠNJICA INVAZIJE NA NORMANDIJU

6. 6. 1944. – 6. 6. 2019.

150. obljetnicu Bratovštine proslavili smo 4. lipnja 2019. Dva dana kasnije, 6. 6. , ali davne 1944. godine započela je saveznička invazija na Normandiju u kojoj je učestvovalo više od tri milijuna vojnika. Kapetan Ante Pezelj bio je jedan od sudionika te sudbonosne bitke između snaga nacističke Njemačke i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Jugoslavenski brod na kome je bio zapovjednik, VICKO FERIĆ, rekvirirala je američka vlada, preimenovan je u FLIGHT COMMAND, 9. 5. 1944. nakrcan eksplozivom i pijeskom u Newportu uputio se prema obalama Normandije, pripremljen za potapanje ispred plaže Omahe (Omaha Beach). To je bilo kodno ime za jedan od 5 sektora na obali Normandije gdje su se iskrcale savezničke snage.

Kapetan Ante Pezelj, (Kostrena Sv. Barbara, 1907. – New York, 1961.), učesnik invazije na Normandiju, ime broda i luke nepoznato.

Brod VICKO FERIĆ preimenovan je u FLIGHT COMMAND, prethodna imena broda su ANTE TOPIĆ i ORELAND.

Gooseberry 2 (Omaha Beach)

Battle of Normandy

Goosberry 2 off Omaha Beach

The “gooseberry 2” is located at a hundred meters from Omaha Beach from June 7, 1944 and the establishment continues until June 12. It consists of 55 ships of all kinds, supplied by various nations (22 from Great Britain, 16 from the United States, 17 from other Allied countries).

List of 24 Blockships (also called Corn cobs) scuttled to form the gooseberry 2:

Cargo Alcoa Leader Liberty Ship James W. Marshall
Liberty Ship Artemas Ward Liberty Ship James Iredell
Cargo Audacious Liberty Ship James W. Marshall
Paquebot Baialoide Cargo Kentuckian
Cuirassé HMS Centurion Cargo Kofresi
Cargo Courageous Cargo Lena Luckenbach
Cargo Exford Cargo Maycrest
Cargo Flight Command Cargo Olambala
Cargo Galveston Cargo Potter
Cargo Illinoian Cargo Robin Gray
Liberty Ship George W. Childs Cargo Stanwell
Liberty Ship James Iredell Cargo West Nilus

/FLIGHT COMMAND je bivši VICKO FERIĆ, jedan od 55 namjerno potopljenih brodova ispred obala Normandije/

https://www.dday-overlord.com/en/d-day/armada/gooseberries-blockships/gooseberry-2

https://en.wikipedia.org/wiki/Mulberry_harbour

WAR SHIPPING ADMINISTRATION donosi 9. jula 1942. odluku o rekviriranju parobroda VICKO FERIĆ.

 

Kratka kronologija događaja o učestvovanju kap. Pezelja u bitki za Normandiju:

6. 4. 1941. s/s „VICKO FERIĆ“ rekvirira Jugoslavenska vlada i mobilizira posadu i zapovjednika Antu Pezelja.

9. 7. 1942. s/s „VICKO FERIĆ“ rekvirira američka vlada i brod mijenja ime u s/s „FLIGHT COMMAND“ . Jugoslavenska ambasada u Washingtonu ovlastila je kapetana Antu Pezelja da nastavi zapovijedati brodom. Brod je naoružan i ukrcani su topnici US Navy.

8. 5. 1944. s/s „FLIGHT COMMAND“ iskrcao je teret dopremljen za vojne potrebe iz SAD-a u englesku luku Avonmouth i prešao u nadležnost ratne mornarice (US Navy) zadržavši posadu i zapovjednika.

9. 5. 1944. s/s „FLIGHT COMMAND“ uplovio je u luku Newport u Walesu gdje je po naredbi ratne mornarice iskrcana većina opreme, rezervnih dijelova i inventara te ukrcan eksploziv i pijesak, kao priprema za potapanje broda uz obalu Normandije za potrebe izgradnje iskrcajne luke. Ukrcani su i dodatni topnici.

10. 5. 1944. s/s „FLIGHT COMMAND“ napušta Newport i prelazi u luke okupljanja za invaziju u akvatoriju luka Weymouth i Portland.

7. 6. 1944. ujutro s/s „FLIGHT COMMAND“ doplovio pred obalu Normandije u blizini Cherbourga i čeka naređenje za postavljanje na lokaciju za potapanje ispred sektora zvanog OMAHA BEACH.

10. 6. 1944. s/s FLIGHT COMMAND usidren je na određenoj mu lokaciji, posada i zapovjednik napuštaju brod i prebačeni su u Englesku, mornarički inženjerci potapaju brod.

7. 7. 1944. kapetan Ante Pezelj i 24 člana posade stigli su u New York, dok je 10 članova posade ostalo u Engleskoj.

Kapetan Ante Pezelj nastavlja ploviti u konvojima za Evropu do kraja rata na američkim trgovačkim brodovima. U Kostrenu se vraća 1946. godine.

WAR SHIPPING ADMINISTRATION, agencija američke vlade u 2. svjetskom ratu, 1. augusta 1944. , u svoje ime, kao i u ime američke vlade, zahvaljuje kap. Pezelju na uspješno obavljenoj misiji. Kad se steknu uvjeti koji se tiču nacionalne sigurnosti, odat će mu i javno priznanje za ono što je učinio.

 

                                         PISALI SU O KOSTRENI

  

              

   

   

  

   

       

 

Ispred Narodne čitaonice u Kostreni Sv. Barbari, u pozadini je zvonik crkve sv. Barbare.

 (J. Tonžetić)

Članovi Bratovštine koji su pomagali u postavljanju izložbe. Slijeva na desno: Duško Marunić, Branimir Šoić, Jurica Pilepić, Vera Šoić Katalinić, Darko Tonžetić, Milodar Vukoša, Tomislav Tijan.

 

U Kostreni, 4. lipnja 2019.

5. IZLOŽBA IZ CIKLUSA „NAVIGARE NECESSE EST…“

Posvećena pomorcima i brodovima prve polovice 20. st.,
postavljena u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Barbari
4. prosinca 2007.

MORE JE BILO MOJ ŽIVOT I DOM

Iz postave ove izložbe izdvojen je dio koji se odnosi na doajena plovidbe, kapetana duge plovidbe Radovana Šepića, potomka stare obitelji Šepić iz mjesta Šoići, župa Sv. Barbara.

Ovaj je članak obogaćen dodatnim podacima i fotografijama o životnom i plovidbenom putu kapetana Šepića. Nastavi čitati

Izložba maketa brodova “Rijeka 2017.”

Od 8. do 19. svibnja 2017. godine u Edukacijsko-izložbenom prostoru Centra tehničke kulture u Rijeci održano je 22. državno natjecanje brodomaketara- 12. hrvatska ocjenska izložba maketa brodova po nacionalnim pravilima koja makete razvrstavaju u šest razreda (na vesla i jedra, na motorni pogon, makete postrojenja/instalacije, minijaturne makete, makete brodova u boci i plastične makete).
Nastavi čitati

Izložba o parobrodu Kostrena 2016. godine

Izložbu posvećenu  parobrodu »Kostrena« ove je godine na Barbarinu, u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Barbari, postavio kapetan Igor Stipanović. Izložba je prikazivala povijest posljednjeg broda u vlasništvu kostrenskih pomoraca  te popis svih karatista. Nastavi čitati

Svjetsko natjecanje brodomaketara u Kalinjingradu 2016. godine

Od 4. do 11. rujna 2016. u ruskom gradu Kalinjingradu održano je Svjetsko natjecanje brodomaketara u C kategoriji. Kapetan Branimir Šoić bio je član hrvatske reprezentacije. Nastojeći promovirati jedrenjake iz svog zavičaja, učestvovao je s modelom broda Urin i dobio 71, 33 boda od mogućih 100. Pri izradi te makete otegotna okolnost bila je ta što za taj brod ne postoji opširnija dokumentacija koja bi pomogla u izradi i ocjenjivanju makete.
Nastavi čitati