Arhiva kategorije: Povijest Bratovštine

KAPELICA SV. LUKE U PODURINJU

8. listopada 1834. van Podurinja, u Kvarneru, u olujnoj neveri od lebića – ponenta (JZ), lebićade, dogodila se vela tragedija. Na roti za Kraljevicu fondal je brodić “Sveti Nikola” kraljevičkih vlasnika Spiridona Vučića i braće Šimuna i Ivana Polića. Za sobun je povukal i jedanajst duša. U spomen na ovu tragediju, Matija Polić, kojem su se utopili sin i unuka, podigao je 1835. godine zavjetnu kapelicu na hridi u Podurinju i posvetio je sv. Luki. Kapelica je svojom arhitektonskom dominacijom na hridi bila poseban orijentir na kopnu. Bila je ucrtana na svim pomorskim i drugim kartama.

Početkom 2. svjetskog rata talijanska je vojska okupirala Kostrenu i srušila kapelicu, kako bi je zbrisala, gledajući s mora, sa vidika, jer je bila dominantan orijentir na obali. Bila je velika opasnost za njih. Po pričanju starijih Kostrenjana nakon rata, Talijani su se bojali da će zbog povoljne konfiguracije obale od Martinšćice do Sršćice tu biti pogodno mjesto za iskrcavanje partizanskih jedinica. Nakon kapitulacije Italije njemačka vojna sila preuzima štićenje kostrenske obale od invazije jedinica NOV-a i gradi fortifikacije duž obale, sa moćnim topovskim naoružanjem i mitraljeskim gnijezdima. Jedan od sudionika tih događanja bio je kapetan Teodor – Tošo Medanić koji je pod izgovorom da je ribar od Talijana dobio radnu dozvolu za ribarenje i plovidbu duž kostrenske obale.

Dan-danas, nakon skoro puna dva stoljeća, mjesto na kojem je bila kapelica sv. Luke, a danas je termoelektrana, zovemo Podkapelicun. Za vrijeme prvog mandata obnovljene Bratovštine sv. Nikole, od srpnja 1999., kapetan Stanislav – Stane Tijan, tadašnji predsjednik, pokrenuo je ideju o ponovnoj izgradnji kapelice. U tu je svrhu prikupljena iz arhiva dokumentacija katastarske čestice sa ucrtanim mjestom gdje je bila ranija kapelica. Bila su izrađena i dva idejna projekta za novu kapelicu. Vodio je razgovore sa upravom Termoelektrane, Općinom Kostrena i Gradom Kraljevicom o sufinanciranju projekta. Ova ideja zamrla je zbog prerane smrti kap. Tijana.

Zvonimir Stipanović

                              Fotografije su iz arhive Zvonimira Stipanovića. 

5. IZLOŽBA IZ CIKLUSA „NAVIGARE NECESSE EST…“

Posvećena pomorcima i brodovima prve polovice 20. st.,
postavljena u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Barbari
4. prosinca 2007.

MORE JE BILO MOJ ŽIVOT I DOM

Iz postave ove izložbe izdvojen je dio koji se odnosi na doajena plovidbe, kapetana duge plovidbe Radovana Šepića, potomka stare obitelji Šepić iz mjesta Šoići, župa Sv. Barbara.

Ovaj je članak obogaćen dodatnim podacima i fotografijama o životnom i plovidbenom putu kapetana Šepića. Nastavi čitati

Eulogij (Eulo) Tijan, kapetan

Pomorski kapetan Eulogij (Eulo) Tijan (1907. – 1994.) rođen je u Kostreni Sv. Barbari, zaselak Šoići, u staroj pomorskoj obitelji, kao najstarije dijete od petero braće i sestara, od oca Tome i majke Marije rođ. Tijan.

Nastavi čitati

Turska putnica kapetana Jurja Medanića

Pomorski kapetan Juraj Medanić iz Rijeke plovio je u drugoj polovici XIX. vijeka sa svojim jedrenjacima kroz dardanelske tjesnace u Crno more. Kako su turske straže često ometale tu plovidbu, dobio je i on godine 1838. od turskog sultana posebni ferman za slobodnu plovidbu u obliku velike pergamentske povelje. Nastavi čitati

O prvoj Knjizi zapisnika Bratovštine svetoga Nikole iz Kostrene Sv. Barbare

Prva sačuvana knjiga zapisnika je velikog formata (A3), ima tvrde zelenkaste stranice na kojima nije ništa ispisano. Zapisnik prve opće skupštine Bratovštine sv. Nikole, Protocollo, na kojoj su većinom glasova izabrana četiri člana odbora, nema datuma. Druga sjednica Bratovštine održana je 31.1. 1869., posljedni zapisnik na zadnjoj stranici nosi datum 12. 1. 1882., ali se izvješća o aktivnoj i pasivnoj blagajni te plaćanjima godišnje članarine vode do 1886. Zapisnici prvih pet sjednica održanih tokom 1869. (možda je prva sjednica održana i krajem 1868., nekoliko je članova platilo članarinu i za tu godinu), zapisnik o stanju u blagajni iz 1869. kao i zapis o plaćenim članarinama do 1876. (ottavo anno) pisani su talijanskim jezikom.
Nastavi čitati

Povijest Bratovštine sv. Nikole

Bratovštinu sv. Nikole u Kostreni Svetoj Barbari osnovao je 1869. mjesni župnik Anton Burmašević koji je kostrenske pomorce pripremao za polaganje poručničkih i kapetanskih ispita.

Bila je to humanitarna staleška organizacija čiji je statut imao 33 članka, cilj joj je bio štovanje sv. Nikole, svog zaštitnika, pomaganje siromašnih članova i njihovih obitelji, pružanje svekolike pomoći svojoj subraći, kako kod kuće tako i u dalekim stranim zemljama.

Članovi Bratovštine bili su brodovlasnici, zapovjednici i posada brodova. Bratovština se izdržavala godišnjom članarinom, darovima pomoraca nakon njihova povratka u domovinu, milostinjom koju su sakupljali tzv. sajači. Na čelu Bratovštine bio je mjesni župnik te četiri člana komisije odabranih na godišnjoj skupštini.
Nastavi čitati

Predsjednici Bratovštine sv. Nikole od 1869. do 2018.

Anton Burmašević, župnik i pomorski pedagog, utemeljitelj je i prvi predstojnik (preffeto) Bratovštine sv. Nikole u Kostreni Sv. Barbari („Confraterna di S. Nicolo“ nella parrochia di S. Barbara in Costrena), od 31. siječnja 1869. do 30. prosinca 1872.

Rođen u Senju 1816. godine, umro u Kostreni Sv. Barbari 1872. gdje je i pokopan na mjesnom groblju. Bio je seoski pop – glagoljaš, poznavalac matematike, nautike, astronomije i fotografije u njenim samim počecima. Generacije mladih pomoraca pripremao je za polaganje ispita za škrivane i pomorske kapetane, vrsne pomorce tog doba.

Kao dječak je s obitelji doselio na Praputnjak. Gimnaziju je pohađao u Rijeci, teologiju završio u Senju, bio je kapelan i župnik u mjestima Senjsko-modruške biskupije, najdulje na Grobinštini, u Svetom Kuzmu i Kostreni Sv. Barbari.

Jedan je od pokretača bune seljaka na Grobniku 1848. godine, kada je u pet grobničkih općina proglašena takozvana seljačka republika, a zalagao se za osamostaljenje i drugih seoskih općina u Bakarskom municipiju. U Svetom Kuzmu izgradio je oko crkve marvinski trg, a seljane štitio od izrabljivanja bakarskih patricija.

U Kostreni Sv. Barbari godine 1869. osnovao je Bratovštinu sv. Nikole, koja je članarinama i drugim dobrovoljnim prilozima pomagala obiteljima koje su na moru izgubile svoje pomorce hranioce. Godine 1871. osniva i čitaonicu, jednu od prvih na ovim prostorima. Nastavi čitati