ZAPISI IZ POVIJESTI KOSTRENE SV. BARBARE
Kapetan Igor Stipanović potpisuje primjerak svoje knjige
Kapetan Igor Stipanović potpisuje primjerak svoje knjige
Bark (kasnije nava) Urin u Kvarnerskom zaljevu, ulje na platnu, Miroslav Blažičević.
8. listopada 1834. van Podurinja, u Kvarneru, u olujnoj neveri od lebića – ponenta (JZ), lebićade, dogodila se vela tragedija. Na roti za Kraljevicu fondal je brodić “Sveti Nikola” kraljevičkih vlasnika Spiridona Vučića i braće Šimuna i Ivana Polića. Za sobun je povukal i jedanajst duša. U spomen na ovu tragediju, Matija Polić, kojem su se utopili sin i unuka, podigao je 1835. godine zavjetnu kapelicu na hridi u Podurinju i posvetio je sv. Luki. Kapelica je svojom arhitektonskom dominacijom na hridi bila poseban orijentir na kopnu. Bila je ucrtana na svim pomorskim i drugim kartama.
Pomorski kapetan Juraj Medanić iz Rijeke plovio je u drugoj polovici XIX. vijeka sa svojim jedrenjacima kroz dardanelske tjesnace u Crno more. Kako su turske straže često ometale tu plovidbu, dobio je i on godine 1838. od turskog sultana posebni ferman za slobodnu plovidbu u obliku velike pergamentske povelje. Sadržaj dokumenta, koji nosi gore u sredini carski ručni znak sultana Mahmuda, glasi:
„Pošto su činovnici, koji su pozvani da nadziru utvrdjenja nalazeća se u dardanelskom tjesnacu i Bosporu, spriječavali iz raznih razloga prolaz brodovima kapetana Jurja Medanića, koji plove pod austrijskom zastavom i koji jedre radi žitnih transporta prema Rusiji, Njegovo je Veličanstvo Sultan blagoizvolio odrediti, nakon predstavke upućene sa strane Austrijskog ambasadora Baruna Esmera, da se ima izraditi ovaj visoki Feran, koji je providjen carskim znakom i potpisom privatnog tajnika Njegova Veličanstva, i isti uručiti gore spomenutom kapetanu, da bi se ovaj mogao slobodno i nesmetano i u svim pravcima te sa svim mogućim olakšicama prelaziti sa svojim brodovima kroz tjesnace. U prijestolnici našeg vječnog carstva, u Carigradu. U godini Hedžre 1256.“
Dr. Andrija Rački (Fužine, 1870. – Rijeka, 1957.), teolog i povjesničar. Piše o prošlosti Rijeke, Sušaka, Trsata i okolnih mjesta. Župnik franjevačkog samostana na Trsatu od 1902. godine, 1918. postao član Narodnoga vijeća Države SHS za Rijeku i Sušak. Svoje povijesne studije objavljuje u Primorskim novinama i Našoj slozi. Često dolazi u sukob s crkvenom hijerarhijom zbog svojih liberalnih stavova. Nakon Drugog svjetskog rata bio je jedan od utemeljitelja Staleškoga društva katoličkih svećenika u Hrvatskoj. Nastavi čitati
Prva sačuvana knjiga zapisnika je velikog formata (A3), ima tvrde zelenkaste stranice na kojima nije ništa ispisano. Zapisnik prve opće skupštine Bratovštine sv. Nikole, Protocollo, na kojoj su većinom glasova izabrana četiri člana odbora, nema datuma. Druga sjednica Bratovštine održana je 31.1. 1869., posljedni zapisnik na zadnjoj stranici nosi datum 12. 1. 1882., ali se izvješća o aktivnoj i pasivnoj blagajni te plaćanjima godišnje članarine vode do 1886. Zapisnici prvih pet sjednica održanih tokom 1869. (možda je prva sjednica održana i krajem 1868., nekoliko je članova platilo članarinu i za tu godinu), zapisnik o stanju u blagajni iz 1869. kao i zapis o plaćenim članarinama do 1876. (ottavo anno) pisani su talijanskim jezikom.
Nastavi čitati
Današnjim stanovnicima, a posebice onim mlađima, početkom 21. stoljeća teško je i zamisliti kako su živjeli pomorci na jedrenjacima u 19. i u ranijim stoljećima, kako na brodu, tako i u lukama, ali i u svojim domovima nakon što je završio njihov pomorački vijek. Neshvatljiv je negdašnji pomorački život i pomorcima koji danas udobnije plove na svojim brzim brodovima.
Nastavi čitati
Bratovštinu sv. Nikole u Kostreni Svetoj Barbari osnovao je 1869. mjesni župnik Anton Burmašević koji je kostrenske pomorce pripremao za polaganje poručničkih i kapetanskih ispita.
Bila je to humanitarna staleška organizacija čiji je statut imao 33 članka, cilj joj je bio štovanje sv. Nikole, svog zaštitnika, pomaganje siromašnih članova i njihovih obitelji, pružanje svekolike pomoći svojoj subraći, kako kod kuće tako i u dalekim stranim zemljama.
Članovi Bratovštine bili su brodovlasnici, zapovjednici i posada brodova. Bratovština se izdržavala godišnjom članarinom, darovima pomoraca nakon njihova povratka u domovinu, milostinjom koju su sakupljali tzv. sajači. Na čelu Bratovštine bio je mjesni župnik te četiri člana komisije odabranih na godišnjoj skupštini.
Nastavi čitati