Izložbu posvećenu parobrodu »Kostrena« ove je godine na Barbarinu, u Narodnoj čitaonici u Kostreni Sv. Barbari, postavio kapetan Igor Stipanović. Izložba je prikazivala povijest posljednjeg broda u vlasništvu kostrenskih pomoraca te popis svih karatista.
Slijede materijali sa izložbe.
P/b »KOSTRENA«, JLFQ, jednovijčani prekooceanski trgovački parobrod, izgrađen je u brodogradilištu Yoker u Glasgowu godine 1902., navoz Napier & Miller.
Osnovni podaci:
- dužina 95,71 m, širina 13,41 m, visina 6,32 m, ljetni gaz broda 6,1 m
- tonaža 2.538 BRT, 1.629 NRT, nosivosti 4.398 t
- parni stroj 248 nominalnih KS, 1.400 indiciranih KS, pogonsko gorivo bio je ugljen, brzina 10 čv, 21 član posade (9+9+2+zapovjednik), luka upisa Rijeka
Maketa parobroda »Kostrena« koja je u brodogradilištu Napier & Miller bila izrađena za vlasnike broda, sada se nalazi u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci.
Karatisti parobroda »Kostrena«
- Kostrenjani, njih 21, posjedovali su 9¼ karata
- 23 karatista je bilo iz Rijeke, Bakra i okolice koji su posjedovali 10½ karata
- Preostalih 4¼ karata bili su karatisti izvan riječkog područja te nekoliko iz Trsta, Slovenije i jedan iz Portugala
- Pri kupnji broda bila su ukupno 52 karatista
Kostrenski karatisti parobroda »Kostrena«
- Šodić Josip 1¼ karata Šikić Andre ¼
- Šodić Dionizio ½ Šubat Marija ¼
- Šodić Konstantin ¼ Tićac Gašpar ¼
- Bašić Petar ¼ Večerina Božica 1
- Perović Ivan ½ Vranić Stefan ½
- Pezelj Ivan ½ Vranić Fana rođ. Šikić ½
- Randić Anselmo ¼ Vladislović Marija rođ. Randić ¼
- Randić Anton ¼ Stipanović Toma ½
- Randić Bartol ¼ Pajkurić Blandina ½
- Randić Ivan ¼ Pajkurić Eduardo ½
- Sablić Ivan ½
Posada parobroda »Kostrena« godine 1902. Stoje slijeva na desno: kuhar Arnautov (Bugarin), tri nepoznata, putnik Alojzije Šikić i mornar Marijan Doričić. Sjede: zapovjednik Ivan Sablić iza „šalvaomina“ i desno do njega Ivan Grdaković, meštar.
P/b »Kostrena« u orkanu sjevernog Atlantika, prosinac 1921.
Izvještaj suvlasnika i kapetana Šodića dana 2. ožujka 1910. Mađarskoj pomorskoj vlasti o zaposlenim hrvatskim časnicima stroja na p/b »Kostrena«.
G. Zahej, I. časnik stroja
M. Uroda, II. časnik stroja
F. Suzanić, III. časnik stroja
Godine 1911. upravu broda preuzima Eduard Pajkurić, također Kostrenjan. Godine 1912. za vrijeme zapovjedništva kapetana Josipa Medanića spašena je posada francuskog parobroda »Gaulois«, a kapetan Medanić dobio je visoko francusko odlikovanje.
Početkom Prvog svjetskog rata parobrod »KOSTRENA« koji je plovio pod austro-ugarskom zastavom, da bi izbjegao zarobljavanje od strane zapadnih saveznika, sklonio se u neutralnu luku Vigo u Španjolskoj gdje je ostao do kraja rata.
Parobrod »KOSTRENA«, luka upisa Rijeka, plovio je između jadranskih luka, sjeverne Evrope i Engleske, Crnog mora i Južne Amerike. Brodom je tada zapovijedao Dionizije Šodić, a zamijenio ga je kapetan Ivan Sablić.
Godine 1920., nakon talijanske okupacije Rijeke, brod konfisciraju talijanske vlasti i predaju ga na upravljanje brodaru SA di Armamento iz Trsta, ne mijenjajući ime. Nakon sređivanja stanja u trgovačkoj mornarici nove države, Kraljevine SHS, Društvo Edvarda Pajkurića uspijeva vratiti brod u svoje vlasništvo.
Godine 1924. parobrod ulazi u sastav novoosnovanog Brodarskog akcionarskog društva Oceanija sa sjedištem na Sušaku, a čiji su suvlasnici dionica bili i Kostrenjani. Parobrod »KOSTRENA« je tada plovio na novouspostavljenoj liniji s polazištem iz Sušaka za zapadni Mediteran, Kanarske otoke i sjevernu Evropu.
P/b »Kostrena« u Rijeci s oznakom parobrodarskog društva Oceanija
Godine 1941. britansko Ministarstvo ratnog transporta uzima parobrod u goli zakup, mijenja ime u »RADFIELD«, a upisuje London kao luku upisa. Tijekom Drugog svjetskog rata brod plovi širom Atlantika i Indijskog oceana, nekad u konvojima, u kolovozu 1946. brod »RADFIELD« nalazio se u Durbanu.
U kolovozu 1947. britansko ministarstvo ratnog transporta predaje brod jugoslavenskoj Vladi koja ga nacionalizira i daje na upravljanje novoformiranoj Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi iz Rijeke. Mijenja se ime broda u »TUZLA«, a luka upisa postaje Sušak.
Parobrod »Kostrena« preimenovan godine 1947. u »Tuzlu« i dodijeljen Jugoliniji
Parobrod »Tuzla«, bivša Kostrena u Rijeci.
Godine 1948. parobrod, zbog dotrajalosti, dobiva samo svjedodžbu za plovidbu u maloj obalnoj plovidbi te se predaje na upravljanje Jadranskoj slobodnoj plovidbi (Jadroslobodnoj) sa sjedištem na Sušaku, a čije se sjedište ubrzo seli u Split. Parobrod je tada pretežno prevozio ugljen i cement duž Jadranske obale.
U ožujku 1953. brod je kasiran u rezalištu Sv. Kajo u Solinu.
P/b »Kostrena«, zapovjednik Ivan Sablić zvan Jovo, umro od španjolske gripe 1919. godine, do njega u tamnoj uniformi strojar Vazmoslav (Paškval) Suzanić.