Arhiva kategorije: Književnost

OD LEVANTA, OD PONENTA, OD ORIJENTA

/izbor iz poezije Katje Šepić Usmiani/

ANKORANA VA PASANO

I kad bin otela

od sega se
odlepit
zabordižat
z rukami
oprtemi
dotaknut
škarpu
zdrobit
črešnjin cvat
necepljenu koru
ne moren se
pomaknut
ankorana
va pasano


OD ONPUT

Poneštrice su se zaprle
umorile su se od gledanja
va prazno.

Va kredence
naštivane zdelice
diši belo kafe
kade je nona?

Šmrekovicu
za Viliju božju
z Ivanja
po mesečine donest
na nju obesit
tičicu, zvezdicu,
anđelića; ku baloticu,
bombonić
i čekat Božić.

Va jabuku
za dobru ruku
ki solad kovani
zarinut
Novo leto.


MORNARSKA

Z moren
za moren
zimoren
zamoren
premoren
(od mora)
Od boli od mora
od dubine, od daljine
od širine
od levanta, od ponenta
od orijenta
od ne sna
za moren.
Od mora
posoljen, poškropljen,
zivaljan, dotučen,
zimučen, zauzlan, zapućen,
pomućen.


KRAJ

To bi mogal bit kraj
to bi moglo bit oprašćanje
to kad se otkineš
na drugo more
to kad se ne obrneš
kad bez trnci v rukah
zameš valižu
i skrcaš se va
tujen gradu
zapališ cigaret
naručiš neč jako
posedeš se
čitaš novine
a da ne znaš kade si.
Kad ti se pričini
da si va prven portu
dugoga putovanja.


 ANGUNIJA

Čuješ kako ti zvoni
angunija
va napuklo zapolne
va daževni dan
kako ti zvoni muklo
z barbaranske crikvi.
Pasivaju te morda srhi
ča ti pasiva kroz glavu
kad čuješ anguniju
barbaransku
kad ti se zemlja
opira
va nategnjeno zapolne.


PORCULANSKI OBRAZI

Va kapitanskoj kuće
duh gejšin spi
va zdelice.
Porculanski obrazi
preko noći
zbude se
nagrišpani.


KAMENI ANĐEO

(ocu)

Sad si usidren, primiren
na paškom groblju
u grobnici koju je zidao tvoj otac
Ivan Batista
za sebe, ženu i svoje sinove i kćeri
koji je gradio kuću po mjeri mrtvih stvari.
Usidren si ispod anđela kamenog
na zaštićenom mjestu grobnice koji je sagradio
Ivan Batista
tako majstorski.
Daleko si od svojih brodova
nepoznatih gradova, tuđih jezika,
šutnje, dobrote, nas,
usporednica.
Pristao si u paški mir podno brda
da s kapetanskog mosta mrtve straž
motriš kako kadulja cvate
motriš kako sol cvate u uvali
kako zru vinogradi
usidren u kući očevoj.


NA STOLJNAKU

Iz čajnika ishlapile
latice trešnjinog cvijeta
bila sam u Japanu
na trenutak.

Na lanenom
stoljnaku
tanjuri
bistrom juhom
teče Vltava
srebrenom žlicom
uranjam u Karla
nehajno.

Muranske čaše
prelamaju sunce
crvenim vinom
Lido.


PAPAGALI

N ken zajiku smo govorili
kad nismo govorili, kad nismo znali glasi
kad smo leh mrmorili, mumljali
kad se nismo z besedami rashićivali
dokle nan zajik ni pobegal
z kadeni
dokle nismo progovorili
zaglagoljali,
zaklepetali, zakreketali
dokle nismo počeli govorit
kod papagali.


PISMENA

Rezami i črtami
gatah
budući pogan
dok mi čovjekoljubac
ne posla bratju
i onda dojdu pismena
dojdu obla obla
dojdu uglata
i ja pisah
i ja klesah
i ja klesah va kamik
va kamik pisah
U ime Otca i Sina i Duha Svetago
i az pismeni svedočih
i az pismeni glagoljah
o ledini, o kralju Zvonimiru
i napisah o daru njegovom
cerkvi svetaje Lucije.


IDITE U K…

Nisu ga ubili cipelama
nisu ga zatukli daskama
nisu ga upucali metcima
nisu ga proboli noževima.

Netko ga je bacio
u rijeku pored Konta
mislio je da zna plivati
(kakav nesporazum.)

I otplivao je
i plutao je
tjedan, dva do Porta
(nije znao plivati?!)

Nitko nije za njim skočio u vodu
nitko nije istražio r(R)ijeku

Netko je oprao savjest na facebooku
(Kako svjetski.)
Netko je priznao.
Ipak
idite u K…
Ostanite pored Konta
Ostanite pokraj vode.
Plivači (ravnodušni)


GOLA PJESMA

Pjesmu treba
napisati bez pripravaka
bez dodataka
da bude gola
bijela
da se ne mijesi
da se ne rasipa
brašnasta
napisati bez ukrasa
da bude jednostavna
da bude kruh
voda ljubav
čista.

Katja Šepić Usmiani (1946. – 2016.), rođena u Splitu, odrasla u Kostreni Sv. Barbari, kapetanska kći, gotovo je cijeli radni vijek provela u Pomorskoj školi u Bakru kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti i talijanskog jezika. Zbog svojih brojnih i uspješnih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti unaprijeđena je u zvanje profesorice mentorice. U Katedri Čakavskog sabora Kostrena djeluje od njezina osnutka. Za veliki doprinos na kulturnom polju dobitnica je godišnje nagrade Općine Kostrena, 2013. godine dodijeljena joj je i Nagrada za životno djelo

Napisala je četiri zbirke pjesama: Bez busoli (1996.), Leh da je i škrebetaljka (2003.), Rasparani oblak (2004.), Valovitost (2010.). Dobitnica je više književnih nagrada i priznanja, za zbirku pjesama Rasparani oblak dobila je drugu nagradu na Književnom natječaju Drago Gervais. Katjina poezija, ispisana na čakavskom ali i standardnom jeziku, govori o ljubavi, životu i smrti, djetinjstvu i zavičaju, o pjesnicima i pjesmama, pisanju i pismenima, o moru i noreplovcima.

Vera Šoić Katalinić, april 2024.

 

NOVE DOMANDE PER GIACOMO SCOTTI / DEVET PITANJA ZA GIACOMA SCOTTIJA

(POVODOM  NJEGOVE NAJNOVIJE KNJIGE  MITI E STORIE DELL’ ADRIATICO)

Napisali ste oko dvjesto knjiga na hrvatskom i talijanskom jeziku, zato će i naš razgovor biti dvojezičan / dvoobalan. Jadranski. Brojna djela prevedena su Vam na mnoge jezike. Vi ste pjesnik, romanopisac, pripovjedač, novinar, esejist, povjesničar, prevoditelj, kritičar. Nastavi čitati

Viktor Car Emin: Vječiti brodolomac

Viktor Car Emin (1870. – 1963.), književnik i publicist, ovu je pripovijetku najprije objavio pod naslovom Na uzburkanom moru u tršćanskim novinama Naša sloga 1894., kasnije ju je preradio. Pripovijetka opisuje brodolom barka Unione, njegovi su vlasnici bili Gašpar Randić iz Kostrene Sv. Barbare i Ivan Minak iz Opriča. Knjigu njegovih pripovijedaka Oj more duboko pripremio je za tisak Radojica F. Barbalić, a tiskalo ju je izdavačko poduzeće „Pomorstvo“- Rijeka pedesetih godina 20. stoljeća. Nastavi čitati

Ljepote i nadahnuća – Kostrena u hrvatskoj književnosti

Daniel Kokić (1940. – 2008.), vrstan je pisac  humorističnih tekstova, autor romana Dnevnik maloga Jurića i Frane Pitur iliti život shvaćen kao komedija, posljednja knjiga, Humor naš primorski, izašla mu je posthumno. Kako je sam govorio, humor je ono što ga je nosilo cijeloga života, stvarao je šale i pošalice, humoreske i aforizme kako bi uljepšao i razvedrio ovaj tužni svijet. Nastavi čitati

O Sladkoj uspomeni mladobitnosti i dogadjaja Jakova Randića

Prije 174 godine, 1842., u Ilirskoj narodnoj tiskari Ljudevita Gaja kostrenski misnik Jakov Randić, iz zaseoka Randići u Kostreni Sv. Barbari, objavio je svoj epsko – lirski spjev Sladka uspomena mladobitnosti i dogadjaja u mojoj domovini, u narodnih stihovih izpisan.

Nastavi čitati

Pripovijetka Kostrenka Milutina Cihlara Nehajeva

Milutin Cihlar Nehajev rodio se u Senju 1880., majka mu je bila Ludmila (Milica) Polić iz Kraljevice, jedina kći trgovca i brodovlasnika Martina Polića koji je imao još devet sinova (Stjepana, Nikolu, Martina, Luju, Vinka, Mojzea, Bogoljuba, Roka i Franju). Otac, Sebald Cihlar, Čeh koji je u Hrvatsku došao na nagovor Augusta Šenoe, tadašnjeg praškog studenta, u Kraljevici je radio kao učitelj i tajnik Narodne čitaonice, da bi se 1878., iz političkih razloga, preselio u Senj.

Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 1880. - Zagreb, 1931.)

Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 1880. – Zagreb, 1931.)

Nastavi čitati

Vatroslav Cihlar: Kostrena, kraj, život i ljudi u njezinoj prošlosti

Na brijegu, što se sur i kamenit strmo ruši prema bakarskoj uvali, smjestile su se obje Kostrene sa svojim rasutim naseljima na ozeljenjenoj nizbrdici na njegovoj južnoj strani; tu se kostrenjsko brdo, za razliku od njegove bakarske strane, koja je izložena sjeveru i buri, blago spušta prema Riječkom zaljevu. Sve je tu prekrito zelenim travnjacima i gajevima između koji izviruju bijele kućice kostrenjskih zaselaka. Svi su ovi zaseoci, osim Urinja uz more, uzdignuti na brdu. Kostrenjski kraj spušta se uglavnom u blagim silazima prema obali, ali se tu ljudi već u davnim vremenima ne naseliše pokraj mora, kako bi to bilo prirodno, već izabraše svoj dom i život na visini, odakle se otvara širok pogled na čitav Kvarnerski zaljev. Nastavi čitati