Fascikl se zove Razni dokumenti (lični), narančaste je boje (u engleskom je to Princeton orange), dimenzija 24,5 x 33 cm. U to lično nesvjesno je umetnuta i povijest ovih prostora: krsni listovi, svjedodžba polaznica iz osnovne škole, godišnja svjedočanstva, svjedodžbe o završnom ispitu iz građanske škole, iz pomorske škole, svjedodžbe ponašanja gradske policije, svjedodžba o poručničkom ispitu, o kapetanskom ispitu, o državljanstvu, povlasnice, poziv u vojsku, objava o mobilizaciji, domovnica, izjava o rasnoj pripadnosti, liječničko uvjerenje, natipkana, kratka biografija, izvadak iz matrikule, rješenja, ovlaštenja, uvjerenja, privremena uvjerenja, propusnice, odluke o preuzimanju, prilozi spisu, članak iz novina, prijepisi originalnih dokumenata, desetak fotografija, četiri matrikule. Samo jedan dokument sa četiri ankore ne glasi na vlasnika fascikla, kapetana Miljenka Šoića (1915. – 1993.), a potvrđuje da je njegov nono, Andre Thian, položio ispit za poručnika Austrijske trgovačke mornarice u Trstu 1865. godine.
Arhiva kategorije: Publicistika
Tragom jedne dopisnice iz Viga
Vrelo srpanjsko prijepodne 2022. U hladu vinove loze čitamo jednu dopisnicu poslanu iz Viga u Urinj prije 107 godina.

Maloj djevojčici Mariji Šoić Franovoj, Kostrena sv. Barb. (Urinj), Bakar (Buccari), Austria Hungaria piše na mjestu za adresu. I dalje:
Vigo, 7. 1. 1915.
Prigodom tvoga četvrtog rodjendana najljepše primi čestitke – Pozdravi lijepo mamu, majku, nonu, i barbića. Lijepi ti pozdrav šalje tata i barba Mate, Živila!
Andrija (Selim, Puba) Stipanović
ANDRIJA (PUBA) STIPANOVIĆ
(1911. – 1999.)
Andrija (Selim, Puba) Stipanović vlastoručno je krajem 1974. napisao svoj životopis koji ovdje donosim.
Rođen 26. rujna 1911. na Sušaku, u rodilištu koje je kasnije pretvoreno u »Park Hotel«, od majke Anđelike, rođene Randić, domaćice, i oca Zvonimira, pomorskog strojara. Od rođenja nastanjen u Kostreni Sv. Barbari, Urinj br. 1. Otac Zvonimir umire 1916. godine nakon kratke i teške bolesti u sušačkoj bolnici, kao austrijski vojnik, a majka nakon Drugog svjetskog rata, 1958. godine.
SJEĆANJE NA NAŠEG MJEŠTANINA JOSIPA JOŽA MILOŠA
AGENCIJA PAJKURIĆ
Razgovor s Janjom Pajkurić Jelen, potomkom brodovlasničke obitelji Pajkurić
U prvoj knjizi zapisnika Bratovštine sv. Nikole iz Kostrene Svete Barbare, iz 1869., to je godina službenog osnutka Bratovštine, u kojoj su se do 1887. zapisivale sjednice, izvješća o aktivnoj i pasivnoj blagajni te se vodila evidencija o plaćanju članarine, medju 153 zapisana člana nalaze se i imena Andra Pajkurića i njegove supruge Blandine Pajkurić.
Eulogij (Eulo) Tijan, kapetan
Pomorski kapetan Eulogij (Eulo) Tijan (1907. – 1994.) rođen je u Kostreni Sv. Barbari, zaselak Šoići, u staroj pomorskoj obitelji, kao najstarije dijete od petero braće i sestara, od oca Tome i majke Marije rođ. Tijan.
Irvin Lukežić: Obitelj Pajkurić
Tijekom devetnaestoga stoljeća u Rijeci se pojavljuju dva ogranka kostrenske obitelji Pajkurić čiji članovi imaju istaknutu ulogu među domaćim pomorcima i brodovlasnicima. Primjerni po svojoj radišnosti i raznorodnim pomorskim inicijativama, svi oni redom bijahu veliki narodnjaci i hrvatski domoljubi. U teškim vremenima sveprisutnoga odnarođivanja, kada se pretežni dio građanstva poistovjećivao sa talijanskom kulturom, ubrajali su se u onaj krug riječkih Hrvata koji ostaju privrženi svome jeziku, kulturi i podrijetlu. Svoju su pripadnost i dosljedno opredjeljenje dokazali brojnim svojim članstvom i aktivnošću u Narodnoj Čitaonici Riečkoj, koja u to vrijeme predstavlja najvažniju kulturnu ustanovu riječkih Hrvata. Nastavi čitati
Ernest Tijan: Kostrena Sv. Barbara u našoj trgovačkoj mornarici
(Popis jedrenjaka koji su bili u cijelosti ili djelomično vlasništvo Kostrenjana iz Sv. Barbare od 1854. do 1902. godine.)
Vjekoslav Bakašun: Patnje i smrt su našli tamo gdje su življenje tražili…
Današnjim stanovnicima, a posebice onim mlađima, početkom 21. stoljeća teško je i zamisliti kako su živjeli pomorci na jedrenjacima u 19. i u ranijim stoljećima, kako na brodu, tako i u lukama, ali i u svojim domovima nakon što je završio njihov pomorački vijek. Neshvatljiv je negdašnji pomorački život i pomorcima koji danas udobnije plove na svojim brzim brodovima.
Nastavi čitati

